POGLAVLJE 3
A. Govor mržnje - recite mi sve o tome!
Kao što je pomenuto u uvodu ovog Vodiča, govor mržnje na internetu tiče se velike većine korisnika interneta, naročito mladih ljudi. Međutim, ljudi se ili plaše ili stide da priznaju da su širili govor mržnje na internetu barem jednom u životu, očigledno zato što priznaju i razumiju ozbiljnost problema i radije se drže podalje od njega. Indikativno, u onlajn anketi koju je sproveo Nacionalni univerzitet Irske u okviru „ No hate speech movement“ Savjeta Evrope, na pitanje „Da li ste ikada postavili ili poslali sadržaj na internetu koji bi se mogao smatrati govorom mržnje?“ samo je neznatna manjina ispitanika rekla da je počinila djelo, dok je većina njih sa ponosom izjavila NE. Međutim, prilično značajan procenat je naveo da nije siguran ili sumnja da li su zaista to uradili, što dokazuje da ima još dosta toga da se uradi na polju podizanja svijesti i informisanja ljudi o tome.
Da li ste ikada objavili ili poslali sadržaj na internetu koji bi se mogao smatrati govorom mržnje?
U nastojanju da ga bolje razumijemo, važno je upoznati se sa najčešćim oblicima i sredstvima govora mržnje na internetu. Hajde da pogledamo:
Aktivan naspram pasivnog
Aktivni govor mržnje odnosi se na specifične radnje počinioca, koje se dešavaju u njegovom individualnom prostoru izražavanja (npr. profili na društvenim mrežama, blogovi itd.) ili u javnim prostorima (npr. komentarisanje na javnim veb stranicama, objavljivanje na javnim grupama društvenih medija itd. ) ili direktno prema žrtvi (npr. privatna poruka žrtvi, objavljivanje na njenom zidu na društvenim mrežama itd.), uključujući otvoreno izražavanje diskriminatornog mišljenja, širenje jedinstvenog govora mržnje, energično komentarisanje ili reagovanje na govor mržnje drugih, dijeljenje ili reprodukovanje govora mržnje drugih, otvoreno podržavanje i zalaganje za to.
Pasivni govor mržnje se odnosi na nereagovanje na komentare mržnje, posmatranje ali neprijavljivanje, ne pružanje podrške žrtvama, tiho uživanje ili praćenje napredovanja objava sa govorom mržnje na internetu. Na primjer, praćenje osobe koja aktivno širi govor mržnje na društvenoj mreži, iako ne reaguje na njihove objave, ili redovno gleda video snimke sa sadržajem sa govorom mržnje, iako ih ne dijeli na svojim pojedinačnim kanalima društvenih medija.
Direktan naspram indirektnog
Direktan govor mržnje odnosi se na sadržaj koji eksplicitno uključuje jezik mržnje ili mišljenje koje izražava mržnju, otvoreno pokazujući stav autora/govornika koji je usmjeren direktno na ciljnu grupu.
Primjer: „Glupi muslimani, oni znaju samo da dižu u vazduh nevine ljude! Pobiti ih sve!”
Indirektni govor mržnje podrazumijeva manje eksplicitne oblike govora mržnje, koji se kriju između redova ali nisu ništa manje opasni od eksplicitnog podsticanja na mržnju jer stvaraju lažne utiske u podsvjesti svoje publike.
Primjer: „Krvava eksplozija na željezničkoj stanici izgleda nema hrišćanski ukus“ (što implicira da je to bio muslimanski napad).
U narativima naspram postupaka
Narativi, kao priče koje uključuju stvarne i izmišljene elemente i koje imaju za cilj da izazovu neki postupak ili reakciju, koriste se za promovisanje govora mržnje, diskriminacije i ugnjetavanja prema određenoj ciljnoj grupi.
Primjer: „Migranti kradu naše poslove.“ (iako je ova izjava diskreditovana istraživanjima, studijama i analizama, ona se i dalje koristi za podsticanje ksenofobije i opravdavanje diskriminatorne politike prema ovoj specifičnoj ciljnoj grupi).
Postupci su očigledno najočigledniji oblici govora mržnje, koji se pojavljuju u nekoliko različitihformi, kao što dublje objašnjeno ranije u „1.Aktivan naspram pasivnog“.
I kako ćemo se suprotstaviti svim ovim alternativama, svim ovim varijacijama govora mržnje na internetu? Postoji li efikasan način da se donese neka pozitivna promjena u društvu uz promovisanje judskih prava i poštovanja individualnosti? Hajde da saznamo!