POGLAVLJE 2

A. Prepoznavanje i analiza govora mržnje na mreži

Mora da je postojao neki trenutak u našem životu da smo – bilo da to shvatamo ili ne – učestvovali ili barem posmatrali neku neprijateljsku priču protiv osobe ili grupe ljudi koja se dešavala online ili u stvarnom svijetu. Hajdemo na trenutak i da razmislimo o tome… Kako smo se osjećali u vezi sa svojom ulogom u incidentu? Da li smo bili ranjivi, moćni, hladni, uznemireni, uplašeni ili smo se osjećali opravdanim za svoje postupke? Da li smo to prihvatili, pokušali da izbjegnemo, reagovali ili prevazišli? Da li smo uradili nešto povodom toga? Šta je to bilo? Ili zašto ne? Ako vam je teško da razmišljate o bilo kakvom incidentu, ne idite predaleko… Štetno ponašanje ne mora nužno da bude izuzetno grubo, jasno ili previše „glasno“. Lako se sakriva u nasumičnim svakodnevnim trenucima – od kojih neki čak mogu izgledati sasvim nevino i bezopasno – iako zapravo izazivaju mnogo bola, uznemirenosti i negativnih emocija žrtvama. Hajde da prođemo kroz sledeći scenario i pokušamo da ga analiziramo i komentarišemo:

Mora da je postojao neki trenutak u našem životu da smo – bilo da to shvatamo ili ne – učestvovali ili barem posmatrali neku neprijateljsku priču protiv osobe ili grupe ljudi koja se dešavala online ili u stvarnom svijetu. Hajdemo na trenutak i da razmislimo o tome… Kako smo se osjećali u vezi sa svojom ulogom u incidentu? Da li smo bili ranjivi, moćni, hladni, uznemireni, uplašeni ili smo se osjećali opravdanim za svoje postupke? Da li smo to prihvatili, pokušali da izbjegnemo, reagovali ili prevazišli? Da li smo uradili nešto povodom toga? Šta je to bilo? Ili zašto ne? Ako vam je teško da razmišljate o bilo kakvom incidentu, ne idite predaleko… Štetno ponašanje ne mora nužno da bude izuzetno grubo, jasno ili previše „glasno“. Lako se sakriva u nasumičnim svakodnevnim trenucima – od kojih neki čak mogu izgledati sasvim nevino i bezopasno – iako zapravo izazivaju mnogo bola, uznemirenosti i negativnih emocija žrtvama. Hajde da prođemo kroz sledeći scenario i pokušamo da ga analiziramo i komentarišemo:

Iako izgleda lako i poznato, ovaj scenario je više nego uobičajen među mladima, bez obzira na godine – od djece do mladih i adolescenata. Kako bi to izgledalo kada bismo pokušali da ga dekonstruišemo, analiziramo likove i tražimo alternative za svako upitno ponašanje. Hajde da pogledamo:

Uloga: POČINIOCI – Meri i Džek

Karakteristike:

  • Obično pripadaju većini – 2 od 4 prijatelja u grupi
  • Oni utiču ili su prihvaćeni od velikog dijela ljudi – obojica su „život i duša zabave“ i uvijek su najpopularniji u odjeljenju

Elementi ponašanja:

  • Moraju da pokažu moć – otvoreno joj govore da više ne bi trebalo da se druži sa njima, u svakom slučaju Meri i Džek namjeravaju da nastave sa svojim planom
  • Pokušavaju da nametnu svoje mišljenje drugima uz prijetnju posledicama – ova izdaja se ne može lako oprostiti
  • Oni se kriju iza anonimnosti – ako su napravili lažni nalog i počeli da dijele ovaj komentar javno
  • Ne prepoznaju svoje štetno ponašanje i okrivljuju druge što ga ne prihvataju – veoma su iznenađeni Suzaninim čudnim ponašanjem – nikada nije bila tako konzervativna i bez humora, šta joj je?
  • Izvrtanje stvarnosti i stvaranje osjećaja krivice kod onih koji se ne slažu – Mislili su da voli „bandu“!

Osjećaju…

  • Nesigurnost, ali imaju potrebu da se osjećaju moćno/snažno/prihvaćeno – prilično su iznervirani Albertovim dolaskom, pošto je njegova ličnost privukla pažnju ostalih drugova iz razreda i on je postao centar pažnje i interesovanja njihovih prijatelja
  • osvetu/mržnju/bijes/potisnute emocije (koje često nisu u vezi sa njihovim žrtvama)

Uloga: ŽRTVA – Albert

Karakteristike:

  • Obično pripadaju manjini (ranjivoj, marginalizovanoj ili ugroženoj grupi) – crni dječak koji je rođen u Zambiji, njegov stil je nespretan, kosa mu je čudna i ima naglasak
  • Nedostaje im podrška vršnjaka – novi dodatak u njihovom razredu, još nije imao dovoljno vremena da stekne prijatelje

Elementi ponašanja:

  • Nevoljan ili skeptičan da reaguje – on je nov i ne želi da kaže ništa što bi moglo da ih isprovocira ili pogorša stvari
  • Pretvara se u introverta i osjeća se krivim – osjetio je neke neprijateljske vibracije u razredu, možda nije bio dovoljno otvoren prema njima i snosi dio krivice

Osjeća…

  • nije u stanju da se brani – još nije imao dovoljno vremena da stekne prijatelje, nov je i ne želi da kaže ništa što bi moglo da ih isprovocira ili pogorša stvari
  • usamljenost/stid/nisko samopoštovanje – još nije imao dovoljno vremena da stekne prijatelje

Uloga: POSMATRAČI – Suzan i Džo

Karakteristike:

  • Obično pripadaju većini – 2 od 4 prijatelja u grupi
  • Oni su manje moćni od počinilaca – ni Suzan ni Džo nisu glavne ličnosti grupe

Elementi ponašanja:

  • pasivno posmatraju – još nisu izrazili svoje mišljenje o ovoj ideji
  • često prate ili podržavaju počinioce (kako bi se osjećali prihvaćeno) – Suzan, koja se mnogo smijala komentarima u grupnom ćaskanju (i čak je sama napravila nekoliko memova), Džo koji čita sve poruke, lajkujući nekoliko postova

Osjeća…

  • Strah da ne postane žrtva ili da bude marginalizovan – iako je Džo mogao da razumije Suzaninu poentu, on odlučuje da ćuti i na kraju odustane, ne znajući šta da radi, ili da li treba da uradi nešto po tom pitanju, voli svoje prijatelje i nema razloga da upropaste svoje prijateljstvo zbog besmislenog nesporazuma
  • Nesigurnost da se suprotstavi počiniocima – iako je Džo mogao da razumije Suzaninu poentu, on odlučuje da ćuti i na kraju odustane, ne znajući šta da radi, ili da li treba da uradi nešto po tom pitanju, voli svoje prijatelje i nema razloga da upropaste svoje prijateljstvo zbog besmislenog nesporazuma
  • Potreba za pripadnošću- bilo je tako lijepo biti član „Bande“ kako oni zovu svoje prijateljstvo!
  • Manju krivicu zbog pasivnog, a ne energičnog ponašanja – niti je on bio taj koji je samostalno kreirao postove

Nakon mapiranja osnovnih karakteristika svake uloge u svakom slučaju neprijateljskog ponašanja, sasvim je očigledno da se ovi elementi primjenjuju u svakom incidentu ovoga tipa. Ali, kako i zašto se ljudi okreću ovim oblicima ponašanja? Da li je to u ljudskoj prirodi? Da li smo nekako naučeni da se tako ponašamo jedni prema drugima? Da li nam to teče u krvi?

Pa, istina je da odrastanje čoveka, individualne karakteristike njegove ličnosti, kao i norme i navike društva i naše porijeklo igraju podjednako važnu ulogu u ponašanju. I, da, nijedna škola ili porodica nikada ne bi (nadajmo se) naučili čovjeka kako da bude štetan za drugo ljudsko biće, iako u ćošku vrebaju dobro skriveni narativi, da podsvjesno prenesu ove poruke i na kraju nas dovedu do određene vrste ponašanja, a to su narativi koji projektuju diskriminaciju, predrasude, nejednakost ili čak propagandu.

A u slučaju da ovo zvuči previše naučno ili složeno, hajde da zavirimo u nevini svijet… bajki!

25%