POGLAVLJE 4
H. ZAPAMTITE LISTU!
Iako do sada nije pomenuta nigdje u ovom Vodiču, mi smo se ovom temom bavili sve do ovog poglavlja, primjenjujući njene osnovne elemente i detaljno istražujući njene aspekte. Šta govorimo? Ali naravno … sve je u kritičkom razmišljanju!
Korišćenje našeg mozga, naših iskustava, našeg znanja, naših emocija dok primamo neku vrstu sadržaja (uključujući komentare mržnje), posebno kada se ova interakcija dešava onlajn sa bezbroj informacija sa kojima se svakodnevno susrećemo, ključni je element u borbi protiv govora mržnje i donošenja boljih odluka za sebe i druge.
Ali kako funkcioniše kritičko razmišljanje?
I koji su koraci da se to uspešno postigne?
Za početak, hajde da pokušamo da dekonstruišemo proces „kritičkog razmišljanja” tako što ćemo ga razložiti na njegove najvažnije komponente:
Da li ste ikada objavili ili poslali sadržaj na mreži koji bi se mogao smatrati govorom mržnje?
Percepcija =>„imati utisak“– „orimijetiti“ => odnosi se na način na koji neko prima i tumači informacije
Pretpostavka =>„pretpostaviti” – „pogađati” – „spekulisati” => odnosi se na (ponekad) podsvjesne ideje koje su često povezane sa očiglednim činjenicama.
Emocija =>„osećaj” – „sviđa mi se” – „ne sviđa” – „intuicija” =>iako bi moglo da ugrozi proces kritičkog razmišljanja, ono je neodvojivo povezano sa ljudskom prirodom. To bi trebalo da bude dio procesa, ali treba da ga pravilno upravljamo.
Jezik => način na koji formulišemo naše misli i izražavamo svoja mišljenja utiče na nas i na slušaoce/čitaoce naše poruke. Dakle, jezik koji se koristi u izjavi utiče na način na koji ćemo je primiti i tumačiti.
Argument =>„snažno vjerujem“ – „tvrdnja“ – „zaključak“ => odnosi se na pokušaj da se neko ubijedi da nešto (nije) tačno ili da (ne) treba da se uradi, predstavljanjem (a) teme, (b ) razloga za/protiv i (c) zaključaka.
Zabluda =>odnosi se na pogrešnu ili pogrešno shvaćenu ideju koja proizilazi iz netačnih obrazaca rezonovanja (kao što je neprezentovanje svih relevantnih informacija prilikom iznošenja jednog argumenta) i može dovesti do pogrešnog shvatanja i pogrešnog tumačenja određene teme.
Logika => skup čvrstih argumenata, činjenica, podataka zasnovanih na dokazima, validnim informacijama, istini i čvrstim zaključcima. Međutim, ponekad uključuje i generalizacije, hipotetičke zaključke i analogije koje falsifikuju rezultat procesa razmišljanja.
Rješavanje problema => odnosi se na proces prepoznavanja i razumijevanja problema, njegove analize i interpretacije, razvijanja strategije rješavanja i kasnije primjene u cilju njegovog rješavanja.
Racionalno razmišljanje =>odnosi se na donošenje odluka zasnovanih na logici i strogo strukturiranom rasuđivanju, a ne na emocijama i osjećanjima. Rekli bismo da je to slično kao…baviti se matematikom!
Istraživanje =>odnosi se na proces istraživanja teme, provjere njene validnosti i unakrsne provjere sa drugim izvorima.
Jasnoća/preciznost =>odnosi se na nastojanje da bude jasan, tačan i vjerodostojan.
Dokaz =>odnosi se na proces traženja podataka i dokaza kako bi se dokazala neka informacija, izjava ili argument kao tačan ili pogrešan
Evaluacija =>odnosi se na utvrđivanje pouzdanosti, istinitosti i ispravnosti sadržaja, kao i njegove vremenske linije.
Objašnjenje => odnosi se na proces dekonstrukcije informacija i pokušaja razumijevanja njihovog porijekla, kao i poruka između redova.
Da li izgleda kao duga lista? Pa, možda i jeste, iako većina ovih komponenti leži u podsvijesti svakog čoveka i instinktivno izbija na površinu – tako da… pola posla gotovo!
U svakom slučaju, pravi kritički mislioci nikada ne bi trebalo da isključe nijednu od ovih komponenti, već da ih zajednički koriste kao sastavne djelove procesa, pri čemu svaka od njih daje dodatnu vrijednost i igra svoju ulogu!