POGLAVLJE 1
B. KADA BROJEVI GOVORE SAMI ZA SEBE
Ponekad je teško zamisliti stvarni obim situacije, osim ako se ne uključe stvarni dokazi – brojevi ne lažu! Mnoga istraživanja, ankete i izvještaji, ne samo na evropskom već i na globalnom nivou, dokazuju da fenomen govora mržnje na internetu više nije problem koji se može kontrolisati – potrebna mu je drastična akcija!
Govor mržnje se može naći bilo gdje. Internet pruža priliku svim svojim korisnicima da otvoreno izraze svoje mišljenje i pronađu dovoljno prostora da podijele svoj individualni pogled na stvarnost, ponekad uključujući sadržaj koji ne poštuje druge, grupe ili pojedince. Prema onlajn anketi iz 2015. koju je sproveo Nacionalni univerzitet Irske u okviru „POKRETA PROTIV GOVORA MRŽNJE“ Savjeta Evrope, ovo su najčešće komunikacione platforme na kojima preovladava govor mržnje:
Kada govorimo o sopstvenom domu, Evropi, statistika vezana za mlade ljude i incidente mržnje na internetu je prilično zabrinjavajuća: Nema granica u pogledu starosti, pola, društvenog ili finansijskog statusa, profesije ili društveno-političkih uvjerenja:
korisnika interneta od 9 do 16 godina širom Evrope izjavilo je da su bili maltretirani na mreži, dok je polovina njih (3%) priznala da su maltretirali druge.
ispitanika onlajn ankete Savjeta Evrope izjavilo je da se redovno susreće sa govorom mržnje na mreži, pri čemu su najčešće mete govora mržnje LGBT osobe (70%), muslimani (60%) i žene .
od 3.500 djece uzrasta od 9 do 16 godina je u nekom trenutku su bili žrtve sajber maltretiranja.
žena je zlostavljano na internetu na način da su postale žrtve govora mržnje i više od polovine njih vjeruje da internet nije siguran prostor za izražavanje.
onlajn nasilnika starosti od 16 godina priznalo je da je lično maltretiralo ljude, a 55% onlajn žrtava je reklo da su i oni bili maltretirani uživo.
Međutim, kao što je već pomenuto, govor mržnje na internetu u svim njegovim oblicima nije samo evropsko pitanje – to je globalni problem. Na primjer, prema nacionalnom istraživanju u školama koje je obuhvatilo 5.272 djece i omladine od 4. do 11. razreda, a koje je sprovela Kanadska mreža medijske svijesti „Mladi Kanađani u svijetu na žici“, na temu onlajn maltretiranja i izloženosti mržnji:
• 25% mladih korisnika Interneta navodi da su primili e-poruke sa govorom mržnje prema drugima, od kojih 35% da uopšte nike reagovalo (nisu prijavili, odgovorili itd.), a 29% je samo odgovorilo (bez traženja podrške ili savjeta).
• Imajući u vidu da 56% svih mladih korisnika Interneta koristi instant poruke, 14% njih ukazuje da su im prijetili dok su koristili relevantne platforme/aplikacije.
• 16% mladih korisnika interneta priznalo je da su bili počinioci govora mržnje na internetu tako što su objavljivali komentare mržnje prema drugim pojedincima ili grupama ljudi, a ogromna većina njih (60%) su bili muškarci.
Prema zapažanjima Evropske komisije o trenutnim trendovima govora mržnje na internetu, čini se da je rasizam (sa antisemitizmom koji čini 10% slučajeva) najčešći oblik govora mržnje na internetu. Bez obzira na to, onlajn anketa iz 2015. Koja je rađena u okviru „POKRETA PROTIV GOVORA MRŽNJE” nudi jasne informacije o najčešćim temama koje izazivaju govor mržnje na mreži:
Ovaj problem nije zanemarila ni Evropska komisija, koja je 2016. godine postigla sporazum sa najrasprostranjenijim IT kompanijama i platformama društvenih medija u izradi „Kodeksa ponašanja o suzbijanju nelegalnog govora mržnje na mreži“, sa ciljem da pomogne korisnicima interneta da prijave nezakonit govor mržnje na ovim platformama i da se isti ukloni. Rezultati ove inicijative su bili iznenađujuće pozitivni, jer se prema ocjenama u prosjeku 90% ovih izvještaja pregleda za manje od 24 sata, dok se 71% njih ukloni. Indikativno je da je Fejsbuk u 2019. godini uklonio 7 miliona slučajeva govora mržnje u periodu od tri mjeseca uz podršku vještačke inteligencije u većini incidenata.
I to nije sve!
Sledeći korak za Evropsku komisiju je ažuriranje digitalnih zakona i njihovo prilagođavanje potrebama današnjice, kroz paket Zakona o digitalnim uslugama, kao dio digitalne strategije EU, sa ciljem stvaranja bezbjednijeg digitalnog prostora u kome će prava svih korisnika digitalnih usluga biti zaštićena.
Iako se mnogo toga dešava u zakonskom okviru i postoji snažan kolektivni napor da se pomogne u suzbijanju i sprječavanju govora mržnje na mreži, zakoni nikada nisu dovoljni. Nema sumnje da je najmoćniji način da se donesu značajne promjene i stvori bolji svijet ništa drugo do aktivna, angažovana i perspektivna sledeća generacija!