POGLAVLJE 3
B. Vrijeme je da se pozabavimo time!
Ako napravimo neku samoevaluaciju, sigurno smo barem primijetili neki slučaj ličnog ili onlajn govora mržnje u nekom trenutku našeg života. Dakle, kako smo reagovali na to? Da li smo ga odmah prepoznali ili tek kada su njegove posledice postale očiglednije i incident prešao granice? Jesmo li bili spremni? Da li smo uopšte odgovorili? Evo rezultata gore pomenutog onlajn istraživanja na ovo pitanje:
Šta radite kao odgovor na govor mržnje na internetu?
Ako trenutno spadate u većinu ispitanika koji su izjavili da kada se suočite sa slučajem govora mržnje na internetu jednostavno ga „ignorišite“, dopustite nam da vas prosvijetlimo nekim korisnim koracima kako biste se aktivirali i angažovali u borbi protiv ove brutalne pojave! Drugim riječima … vrijeme je da postanete Preventizer edukatori!
KORAK 1: P-R-E-P-O-Z-N-A-V-A-NJ-E
Ni u čemu se ne može napredovati, osim ako ne istaknemo slona u sobi! Prepoznavanje govora mržnje na internetu je prvi korak za sprečavanje i suzbijanje ove pojave. Ovaj zadatak ponekad može biti lak, dok u drugim slučajevima može zahtijevati dublju svijest o fenomenu – posebno kada je govor mržnje indirektan i implicitan.
Primjer: Zamislimo da naiđete na sledeću objavu na zvaničnom profilu nacionalnih novina na društvenim mrežama: „Od izbjegličke krize, nivo nasilja i agresivnosti je značajno porastao.
Da biste prepoznali govor mržnje, potrebno je da se zapitate o sledećem:
- Da li je ovo primjer govora mržnje?
- Da li je ovo rasistički ili diskriminatorski?
- Da li je štetno ili opasno?
- Ko su žrtve?
- Koliko je jezik u članku „loš“?
Čak i ako niste u mogućnosti da odgovorite na svako pitanje, važno je da ste već ušli u proces suočavanja sa govorom mržnje, tako što ga niste ignorisali ili pasivno primali.
KORAK 2: S-U-P-R-O-S-T-A-V-LJ-A-NJ-E
Nakon što ste identifikovali sadržaj sa govorom mržnje, vrijeme je za akciju! Biti posmatrač kada prisustvujete ovakvim situacijama, jednako je učestvovati u „zločinu“ i ponuditi više prostora nepravdi i diskriminaciji ranjivih i marginalizovanih pojedinaca ili grupa ljudi. Pitate se šta možete učiniti povodom toga? Evo predloga:
Prijavljivanje: postoje brojni onlajn mehanizmi za prijavljivanje koji se mogu efikasno izboriti sa slučajevima govora mržnje na internetu. Čak iako još niste sigurni da li da prijavite slučaj ili ne, bolje je da učinite svoj dio posla, prijavite onlajn govor mržnje i prepustite nadležnim organima da procijene slučaj.
Odgovarajući: ignorisanje govora mržnje nije izlaz! Ustvari, to stvara više prostora za dalje širenje i podržava smjelost počinilaca da nastave sa svojim štetnim ponašanjem. Stoga, reagujte na to! Odgovorite, ponudite argumente i živopisna mišljenja protiv toga, uvijek poštujući prava i identitet drugih.
Podrška žrtvama: ako nekome treba vaša podrška i pomoć u ovom procesu su same žrtve govora mržnje. Jasno dajte do znanja da ste tu za njih, da ih podržavate i da biste glasali u njihovu korist u bilo kom trenutku. Žrtvama je obično potrebna ovo spoljno odobravanje, jer imaju tendenciju da budu nesigurne, usamljene i sa niskim samopoštovanjem.
KORAK 3: K-R-I-T-I-K-O-V-A-NJ-E
Sada, idući korak dalje, dolazimo do tačke da nešto treba da se uradi kako bi se govor mržnje na internetu umanjio tako što ćemo se direktno obratiti njegovoj srži i sasjeći ga na njegovim korijenima. Kako?
Promovisanjem ljudskih prava: Ne postoji bolje i moćnije oružje za borbu protiv govora mržnje od onog koje se krši samim govorom mržnje: LJUDSKA PRAVA! Ovaj pristup može razviti empatiju i poštovanje prema drugima, kao i da podstaknuti aktivno učešće i osjećaj individualne aktivnosti.
Promovisanje alternativnih narativa: Ponekad je važnije fokusirati se na stvari za koje smo „za“ nego na one za koje smo kojih smo „protiv“. Predlaganje alternativnih narativa na duže stazei primjena pozitivnog pristupa može pomoći u procesu smanjivanja negativnih narativa i narativa mržnje promjenom načina razmišljanja uključenih aktera. Izazovno, ali definitivno vrijedi!
KORAK 4: A-N-A-L-I-Z-A
Konačno, nije manje važno znati kako/zašto je uopšte nastao neki sadržaj sa govorom mržnje. Da bismo to uradili, potrebno je da razbijemo sadržaj na manje djelove – koji su obično ideje, i da istražimo put kojim su išli kako bi doveli do oblika govora mržnje. Ovo nije lak zadatak, mada bi možda sledeća pitanja mogla biti korisna u procesu:
- Koja je namjera iza toga?
- Kakav je odnos između teksta i značenja?
- Da li jezik ima za cilj da povrijedi osjećanja drugih (naročito u idealnim konceptima kao što su istina i pravda)?
Koliko god ovaj proces suočavanja sa govorom mržnje smatrali lakim ili teškim, on će svakako dovesti do nekog pozitivnog pomaka u nama kao pojedincima i društvu uopšte. PROBAJTE AKO SE USUĐUJETE!