POGLAVLJE 1

C. Mehanizmi za borbu protiv govora mržnje na internetu

Govor mržnje je među nama već duže vrijeme i bilo je različitih pokušaja da se, iako se ne može potpuno ugasiti, bar minimizira. Ovim veoma teškim zadatkom su se pozabavile mnoge inicijative, koje su nastojale da umanje efekat i nastavak govora mržnje. Pogledajte neke od ovih dobrih praksi i njihove impresivne rezultate!

❖ PLATFORME ZA PRIJAVLJIVANJE

U Albaniji je pokrenuta onlajn platforma “ISIGURT” (vvv.isigurt.al) kao platforma za izvještavanje o onlajn zloupotrebama i prestupima. Tokom 2016-2018, preko 300 djece i mladih je poslalo prijavu platformi, od kojih je oko 62% bilo zlostavljano putem interneta. Od januara do juna 2019, 60% od 35 prijavljenih slučajeva odnosilo se na govor mržnje, prijetnje i onlajn ucjene.
NVO Mladi za mir iz Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa Somborskim edukativnim centrom iz Srbije i Udhetim i Lire iz Albanije, sprovodi kampanju #ALTerHate u okviru platforme #Speech4Change. #Speech4Change je platforma koju su kreirali mladi ljudi okupljeni oko Evropske međuvjerske omladinske Mreže religija za mir, koja ima za cilj borbu protiv govora mržnje kroz aktivnosti edukacije, senzibilizacije i zalaganja za prihvatanje različitosti i inkluzije kroz kreiranje alternativnih narativa.

❖ ČIŠĆENJA WEB STRANICA

U nekim zemljama nevladine organizacije su uspjele da ubijede onlajn autore i provajdere internet usluga da uklone web stranice posvećene govoru mržnje. Ovaj pristup je bio posebno uspješan u zemljama sa zakonima o govoru mržnje, kao što je Holandija. Na primjer, Biro za žalbe na diskriminaciju na Internetu Holandske fondacije Magenta uspio je da ukloni hiljade primjera govora mržnje sa interneta od 1997. godine, ukazujući na nezakonitost govora mržnje autorima i vlasnicima sajtova koji sadrže takav materijal. Ovaj pristup je bio uspješan u 95% slučajeva.

❖ ONLINE ORUŽJA

U Ambonu, IndonezijI, međuvjerska grupa pod nazivom Provokatori mira koristila je tekstualne poruke i društvene mreže da bi se suprotstavila porukama koje podstiču nasilje. Kad god su počele da kruže glasine o nasilnim incidentima, odmah su slati volonteri da provjere činjenice, a kružile su sms poruke i poruke na društvenim mrežama kako bi se ispravio slučaj, s ciljem sprečavanja osvetničkih napada. Vjeruje se da je grupa odigrala ključnu ulogu u obuzdavanju nasilja u Ambonu u septembru 2011.

❖ KODIFIKOVANA BITKA

Veoma važan korak koji je preduzela EU bio je Kodeks ponašanja EU o nelegalnom govoru mržnje na internetu. Da bi spriječila i suprotstavila širenje nelegalnog govora mržnje na internetu, u maju 2016. Komisija je sa kompanijama Facebook, Microsoft, Twitter i You Tube dogovorila „Kodeks ponašanja za borbu protiv nelegalnog govora mržnje na internetu“. Tokom 2018. Instagram, Snapchat i Dailimotion su se pridružili Kodeksu ponašanja, Jeuxvideo.com u januaru 2019, a TikTok se pridružio u septembru 2020. LinkedIn je 25. juna 2021. takođe najavio svoje pridruživanje Kodeksu ponašanja.

Ovom inicijativom, Kodeks sada pokriva 96% tržišnog udjela EU online platformi na koje može uticati sadržaj mržnje.

Facebook izvještava da ima globalnu mrežu od oko 15.000 ljudi koji rade na svim vrstama pregleda sadržaja, a širom Google-a i You Tube-a postoji više od 10.000 ljudi koji rade na rješavanju sadržaja koji možda krši smjernice kompanije. Prema podacima koje su objavile neke IT kompanije koje učestvuju u Kodeksu, čini se da je količina sadržaja govora mržnje u rasponu od 17-30% od ukupnog broja objava. Facebook izvještava da je uklonio 3,3 miliona sadržaja zbog kršenja politike govora mržnje u poslednjem tromjesečju 2018. i 4 miliona u prvom kvartalu 2019. U 2018, više od 6,2 miliona Twitter naloga je imalo govor mržnje i platforma je preduzela mjere na oko 536.000. Studija koju je sproveo Vox POL za Komisiju 2018. godine napravila je komparativnu analizu aktivnosti grupe od oko 175 „mrzitelja“ u nekoliko država članica: dok su one proizvele 60.000 tvitova mržnje u 2016., njihova aktivnost je danas smanjena na 7.400 tvitova.

Ovaj podatak definitivno dokazuje da je fenomen govora mržnje na internetu stvar koja se tiče ogromnog broja ljudi koji se zadese u poziciji žrtve, počinioca, posmatrača ili organa koji treba da reaguje, dok je veliki broj slučajeva govora mržnje već došao do onih koji su nadležni ili imaju moć da utiču na veću publiku. Kako god, ovaj način suprotstavljanja govoru mržnje ne može biti dovoljan niti efikasan sam po sebi. I sada je vrijeme da naučite korak po korak proces suprotstavljanja govoru mržnje na internetu kao pojedinci aktivni u oblasti mladih, omladinski radnici ili omladinske organizacije.

Na kraju dana…vi, mladi, imate moć da promijenite svijet! Zašto ne i govor mržnje?

❖ KONTRA I ALTERNATIVNI NARATIVI

Ali da li postoji nešto što možemo sami da uradimo da bismo se pridružili borbi protiv negativnih narativa? Kako treba da reagujemo kada se nađemo pred incidentom govora mržnje, bilo kao žrtve sami ili kao posmatrači? Odgovor je jednostavan i direktan: kontra i alternativni narativi! Ponekad nema boljeg odgovora na napad mržnje od štita pozitivnosti i optimizma! Inkluzija i solidarnost protiv diskriminacije i predrasuda! Poglavlje 3 ovog Vodiča će vas voditi korak po korak kroz proces razvoja i upotrebe kontra i alternativnih narativa. Ne gubite više vremena! Pogledajte i uključite se u bitku!

13%