Kao što je ranije objašnjeno, proces kritičkog razmišljanja nije lak zadatak. To je izazovno, složeno i zahtijeva ne samo vještine već i znanje. Dakle, ako bismo se odlučili za određenu vrstu prakse da naučimo mlade ljude kako da primjenjuju kritičko razmišljanje, šta bi to bilo? Da li bi to bilo kroz formalne obrazovne prakse koje vrše nastavnici i prosvjetni radnici? Da li bi se to odvijalo u školama i obrazovnim institucijama? Ili bi to bilo kroz metode neformalnog obrazovanja koje sprovode omladinski radnici i koji se odvijaju van tradicionalnog obrazovnog okruženja?
Dilema je dublja nego što se čini i mogući odgovori na ova pitanja mogu varirati. Hajde da pogledamo osnovne karakteristike NFO i FO praksi u borbi protiv govora mržnje kroz Školu kritičkog mišljenja:
NEFORMALNO OBRAZOVANJE (NFO)
FORMALNO OBRAZOVANJE (FO)
ANALIZA
volonterski
obavezno
Iako dobrovoljno učešće stvara pozitivan osjećaj kod učesnika, obavezni element osigurava da će svi učenici dobiti barem osnovne informacije za temu
Slab organizacioni okvir
Dobro organizovano
Čini se da FO prednjači, jer je čvrsta struktura od vitalnog značaja za osiguranje kvaliteta u Školi kritičkog razmišljanja
Usredsređen na učesnika
Usredsređen na nastavnika
NFO je vjerovatno pobjednik, s obzirom na to da se proces učenja fokusira na učesnike i obezbjeđuje da se njihove potrebe adekvatno adresiraju, nudeći veliku fleksibilnost u prilagođavanju procesa u skladu sa tim
Dešava se svugdje
Održava se u određenom okruženju (škole, institucije za obuku, fakulteti, univerziteti)
NFO ima prednost: mogućnost učenja u različitim okruženjima, izbjegavanje suvog konteksta škole, čini proces atraktivnimi privlačnijim za učesnike, koji izgleda da se više angažuju u procesu
Nema zvaničnog sertifikata
Stroga pravila sertifikacije
NFO malo zaostaje, pošto je stepen/sertifikacija FO jače u smislu društveno-finansijskog položaja i profesionalnosti
Samoevaluacija rezultata
Teorijski pristup
NFO omogućava učesnicima da iskuse proces kritičkog razmišljanja u praksi i da su u stanju da svare informacije kroz interaktivne aktivnosti – što je svakako slaba tačka FO.
Experiential learning
Procesi testiranja za rezultate
FO drži korak – procesi testiranja uključuju sertifikovane i objektivne kriterijume koji mogu procijeniti napredak/nivo razumijevanja učesnika, dok je samoevaluacija prilično subjektivna i može da dovede u zabludu
Raznovrsnost principa učenja, metodologija i pristupa učenju
Definisan kurikulum
NFO ovdje pobjeđuje, jer promjena pristupa učenju u skladu sa potrebama učesnika garantuje da će poruka uspješno stići do cilja
Demokratsko
Hijerarhijsko
NFO je rješenje, jer stvara osjećaj pripadnosti, uključenosti i otvorenosti
Interaktivno
Manje interaktivno
Iako su interakcija i aktivno učešće vitalni elementi procesa učenja, u osjetljivim temama kao što su one koje se obrađuju u Školi kritičkog razmišljanja(stereotipi, predrasude, diskriminacija, govor mržnje) to može dovesti do toga da situacija izmakne kontroli
Prolaskom kroz ovu tabelu sasvim je očigledno da i NFO i FO prakse u kontekstu Škole kritičkog razmišljanja dijele prednosti i nedostatke, dok podjednako zadržavaju svoju važnost i djelotvornost. Drugim riječima, oba oblika su komplementarna jedan drugom i međusobno jačaju elemente procesa cjeloživotnog učenja. Iz tog razloga, bilo bi idealno da se metode neformalnog obrazovanja mogu inkorporirati u formalne nastavne planove i programe i obrnuto, kako bi se postigla najveća efikasnost Škole kritičkog razmišljanja.