POGLAVLJE 3
C. Ljudska prava u borbi protiv narativa mržnje
Govor mržnje je direktno vezan za ljudska prava, jer je jedan od oblika kršenja, nepoštovanja i narušavanja nečijih sloboda. Istina je da vrijednosti, principi i karakteristike ljudskih prava nisu samo narušeni direktnim incidentom govora mržnje na internetu, već pasivna reakcija na te incidente dovodi do daljeg kršenja ljudskih prava, nanoseći veliku štetu žrtvama i samoj demokratiji. Drugim riječima, promocija ljudskih prava je najefikasnije sredstvo u borbi protiv negativnih narativa koji dovode do ekstenzivnog govora mržnje kako online tako i offline, jer su povezani na više nivoa: kršenje ljudskih prava postepeno dovodi do govora mržnje, dok govor mržnje izaziva direktno kršenje ljudskih prava! Ova višeslojna veza između ljudskih prava i govora mržnje može se šematski prikazati ovdje:
Govor mržnje naspram ljudskih prava
Diskriminacija kao osnova
Diskriminacija kao negativni fundamentalni princip
Ciljna grupa se smatra manje vrijednom poštovanja
Ciljna grupa se smatra jednako vrijednom poštovanja
Uticaj na više nivoa
Stereotipi, predrasude i diskriminacija
Marginalizacija određenih grupa ili pojedinaca
Podrivanje dostojanstva
Podrivanje samopouzdanja i samopoštovanja
Degradiranje ranjivih grupa ili pojedinaca
Kršenje privatnosti
Prijetnja sigurnosti
Ugrožavanje lične bezbjednosti
Skala posledica
Faza 1
marginalizacija
Faza 2
izolacija
Faza 3
konflikt
Faza 4
podjela
Faza 5
fizičko nasilje
Faza 6
kriminal
Ozbiljnost i prikrivena opasnost incidenata govora mržnje može se sažeti u jednu rečenicu koju uvijek treba da imamo na umu:
„Ne rezultira svaki govor mržnje zločinom iz mržnje, ali zločini iz mržnje uvijek uključuju govor mržnje.”
Dakle, nakon mapiranja najvažnijih aspekata bitke između ljudskih prava i govora mržnje, hajde da izbliza pogledamo kako to utiče na osnovna ljudska prava i u kojoj mjeri.
★ Narativi mržnje i sloboda izražavanja
Mnogo se raspravljalo o tome da li sloboda izražavanja treba da bude otvorena i neograničena, ili da treba da se postave određene granice, kako bi se izbjegli incidenti negativnih narativa i eventualno ekstremni oblici govora mržnje. Istina je da je pravo na slobodu izražavanja, odnosno pravo da izrazimo svoje gledište, svoje mišljenje, naše ideje, jedno od najosnovnijih ljudskih prava – i potrebno nam je! To je ono što donosi napredak društvu, ono što nas okuplja, ono što osigurava raznolikost, jedinstvenost i šarenolikost u našim ličnostima, stvarajući društvo u kome svako ima svoj prostor i osjeća se bezbjedno i udobno da govori. Međutim, čovječanstvo se uvijek borilo da pronađe ravnotežu između slobode govora i poštovanja prema drugima.
U nastojanju da se približi finom balansu, zakon je usvojio osnovnu liniju reakcije na različite oblike izražavanja procjenjujući njihov uticaj na sve uključene. Drugim riječima, ovako se rješava ovo pitanje:
"mild" hateful expression
it cannot be restricted
expression that undermines safety, health, morals etc.
it can be restricted
expression that undermines safety, health, morals etc.
it can be restricted
★ Rasizam i diskriminacija
Nažalost, koncepti rasizma i diskriminacije su oni koji postavljaju osnovu i sastavni su dio govora mržnje u većini slučajeva u modernom dobu. Međutim, ovo nije samo naslov – on odražava krug stavova i ponašanja koji počinju sa – navodno – bezopasne tačke, iako mogu eskalirati i pokazati se pogubnim. Pogledajte:
Dakle, kako možemo koristiti ljudska prava u borbi protiv govora mržnje? Istina je da je bilo brojnih inicijativa u ovom pravcu, od kojih neke donose zapažene rezultate, posebno kod mladih. Izvanredan primjer nije ništa drugo do „No hate speech movement“ koji je pokrenut kao kampanja za mlade 2013. godine i ima za cilj borbu protiv govora mržnje mobilisanjem mladih ljudi da se zalažu za ljudska prava i demokratiju na internetu. Pokret je na evropskom nivou koordiniralo Odjeljenje za mlade Savjeta Evrope do 2017. godine, ali i sada se nastavlja širom Evrope i dalje kroz nacionalne kampanje i aktiviste kampanja, kao i brojnih publikacija, alata i medijskih kanala koji podržavaju i olakšavaju njegovu misiju. Ako ste zainteresovani da saznate više o tome, posjetite
Međutim, koraci ka suzbijanju govora mržnje kroz ljudska prava su prilično jasni i očigledni i zahtijevaju aktivno učešće i uključenost svih nas! Evo nekoliko primjera:
- Promovisanje obrazovanja o ljudskim pravima: ništa se ne može učiniti ako postoji nedostatak znanja o tome šta su ljudska prava, koliki je njihov značaj u demokratskim društvima i koja su njihova ograničenja.
- Biti informisan: upoznavanje ne samo sopstvenih prava, već i postojećih mehanizama podrške, nadležnih organa ili čak načina da se reaguje iili odbrani (sebe ili druge) u slučaju incidenata mržnje.
- Podizanje svijesti: širenje vijesti o postojećim inicijativama i pokretima protiv govora mržnje na internetu, širenje najboljih praksi i dobrih primjera.
- Jačanje tolerancije i empatije: uzajamna briga, prihvatanje i uvažavanje različitosti i učenje kako da se stavimo u kožu drugih, ključ je za borbu protiv diskriminatornog ponašanja i ponašanja mržnje.
- Njegovanje jednakosti i poštovanja: razumijevanje suštine demokratije i ljudskih prava i borba za svijet u kome se svi podjednako poštuju je neophodno.
- Aktivno učešće: raditi nešto! Naučiti kako reagovati, braniti ranjive, suprotstavljati se nepoštovanju ili štetnom ponašanju – čak i ako smo posmatrači, a ne direktne žrtve, trebalo bi da bude obavezno!
- Mobilisanje drugih: ovo nije bitka za jednog! Vodite svojim primjerom i pokušajte da privučete druge i ubijedite ih da se pridruže vašoj misiji. Svi za jednog i jedan za sve!
Da li vam se čini da je previše posla? Pa, čim krenete, stvari će doći prirodno! Samo naprijed!